Rashladni uređaji za degoržiranje pjenušaca

Rashladni uređaj za degoržiranje napravljen u inox verziji služi nam za zaleđivanje taloga u grlu boce i nakon toga lakšeg odvajanja taloga od ostalog pjenušca u boci. Na svaki uređaj montirana je mješalica za mješanje rashladnog medija glikola.

RPEN 8:
* 8 mjesta za boce
* okrugla izvedba
* temperatura medija za hlađenje -30 °C
* napon priključka: 230V
* upravljanje preko digitalnog termostatskog regulatora

RPEN 18:
* 18 mjesta za boce
* kvadratna izvedba
* temperatura medija za hlađenje -30 °C
* napon priključka: 230V
* upravljanje preko digitalnog termostatskog regulatora

RPEN 40:
* 40 mjesta za boce
* kvadratna izvedba
* temperatura medija za hlađenje -30 °C
* napon priključka: 230V ili 400V
* upravljanje preko digitalnog termostatskog regulatora

Kratki opis postupka:
Degoržiranje, neko klasično objašnjenje ovog naziva bilo bi odstranjivanje kvaščevog taloga iz boce pjenušca. Naime prije dolaska na tržište pjenušac se mora očistiti od taloga koji stvori kvasac nakon sekundarne fermentacije. Već smo ranije naveli kako se boce okreću s ciljem da se upravo taj talog smjesti u grlić boce i samim time olakša se odstranjivanje tog taloga. Sam proces degoržiranja može se vršiti na više načina: ručno, u vodi, strojno… Najidealnije je strojno degoržiranje, jer su pri tome najmanje mogućnosti zamućenja pjenušca i ono najbitnije sprječava se gubitak CO₂ koji pjenušac i čini pjenušavim. Prilikom tog postupka pritisak u bocama iznosi od 4 pa sve do 7 bara (ako je u pitanju klasična metoda). Uslijed ručnog degoržiranja dolazi do značajnog gubitka pritiska, što je svakako negativan ishod ukoliko je pritisak u boci oko 4 bara. Boca se tokom početnih radnji drži u obrnutom položaju kako se pjenušac ne bi zamutio, a uz to potrebno je čim polakše i nježnije rukovanje. Nakon toga boce odlaze u specijalizirani hladnjak – zamrzivač (degoržer) koji pri temperaturi od -23°C do -27°C smrzava talog u grliću boce i malu količinu pjenušca. Taj led nam ustvari omogućava da se boca okrene i olakšava vađenje taloga. Otvaranje boca također može biti ručno ili strojno, međutim prilikom otvaranja smrznuti talog izlazi van poguran pritiskom koji je u boci. Nakon toga pjenušac je čist i spreman za daljnje postupke.

U svaku bocu dodaje se tzv. ekspedicioni liker ili dosage. Dosage priprema svaki proizvođač sam za sebe. Razlog tome je što se on mora prilagoditi samome pjenušavom vinu, a to je i tajna svakog proizvođača. U pravilu se s njime određuje slatkoća pjenušca. Naime sve boce po završetku sekundarne fermentacije imaju količinu šećera otprilike do 0,5g/l zato što kvasac ”pojede” sav šećer i preradi ga u alkohol i CO₂. U toku sekundarne fermentacije uobičajeno je da kvasac proizvede još 1-2 vol% alkohola. Ukoliko se radi brut natur pjenušac onda se ovaj korak kod degoržiranja preskače.

Boce se potom nadolijevaju kako bi sve imale odgovarajući sadržaj. Nadolijevanje se može vršiti mirnim vinom, baznim vinom ili pak pjenušavim vinom koje se netom prije nadolijevanja otvorilo, a ne sadrži dosage. Prilikom otvaranja gubici mogu biti od 2 do čak 20%. Ovisno o temperaturi prostorije u kojoj se radi, vrsti pjenušca odnosno grožđa od kojeg je pjenušac napravljen, količini taloga, radniku koji rukuje bocom prije otvaranja i slično. Stoga je izgubljenu količinu potrebno nadoknaditi.

Nakon toga boca se čepi; uvijek i isključivo s plutenim čepom. Plastični čepovi u proizvodnji prirodnih pjenušavih vina ne zadovoljavaju zahtjevima kvalitetnog proizvoda stoga je vrlo bitno da je čep što kvalitetniji. Čepove je prije stavljanja u bocu moguće dodatno sterilizirati, čistiti (usisavati) i kontrolirati njihovu kvalitetu uz pomoć podešenih senzora. Naravno to je sve oprema koju automatske čepilice mogu imati, a svakako je korisna i od velike pomoći u očuvanju kvaliteta konačnog proizvoda. Na čep se zbog velikog pritiska obavezno stavlja takozvana košarica. Nekoliko je različitih modela i oblika košarice ili poveza. Međutim osnovna funkcija joj je da spriječi nekontrolirano izlijetanje čepa prilikom etiketiranja, čuvanja ili transporta boca. Za košaricu kažu da uvijek mora imati 6 navoja, međutim iako je to najčešće tako, broj navoja ovisi o veličini same košarice. Boca se po završetku pere i suši, a moguće je i odmah obaviti etiketiranje.